Revitalizacija Savamale: arhitektura ili socijalni inžinjering?

Iako selidbu na donji Dorćol Mikser objašnjava nemogućnošću dobijanja dugoročnog ugovora i fiksne cene zakupnine, razlozi za izlazak iz Savamale su ipak dublji. Tekst koji prenosimo ostaje aktuelan u pokazivanju sprege kapitala, ratova devedesetih i revizionizma iza revitalizacije Savamale. U tome su kulturno-preduzetničke aktivnosti Miksera imale svoju strukturnu ulogu ‒ koja je iz perspektive vlasnika kapitala uspešno obavljena.

Neophodna je solidarnost

Margit Majer (Margit Mayer), dugogodišnja profesorka političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i jedna od najuticajnijih teoretičarki iz oblasti kritičkih urbanih studija, posvetila je profesionalnu karijeru izučavanju urbanih društvenih pokreta. U mnogim radovima bavila se istorijatom urbanih društvenih pokreta, uticajem ekonomsko-političkog konteksta fordizma, post-fordizma i neoliberalizma na specifičnosti društvenih pokreta, formulisanje njihovih zahteva i načine organizovanja.

Kraj dekade Roma

​Zaoštravanje rasne i klasne segregacije produbljivanjem kapitalističke krize već godinama pritiska i Srbiju. Romska populacija koju najviše pogađaju aktuelni neoliberalni režimi oseća sve katastrofalnije posledice čiji krajnje deprivilegovani položaj nije rešila ni Dekada Roma – koja je ogromnim novčanim sredstvima ovakav položaj samo delimično prikrivala.

Zašto nam trebaju nove stambene politike

U maju 2016. godine u okviru projekta Kritička mašina, Iva Marčetić je održala predavanje o problemu evropskih stambenih politika koje su u prošlosti razrađivale opsežne modele socijalnog stanovanja. Danas je situacija sasvim drugačija – strah od deložacija i ekstremnog siromaštva sve je prisutniji, dok je veliki broj mladih primoran da živi sa roditeljima, bez perspektive i mogućnosti za rešenjem stambenog pitanja.

Legalizacija održivih neformalnih romskih naselja

Strukturno nevidljivi, socijalno obespravljeni i rasno diskriminisani, većina Roma u Srbiji živi u krajnjem siromaštvu, bez rešenog stambenog pitanja i bez mogućnosti kontinuiranog obrazovanja. Usled sve agresivnije privatizacije zemljišta na kojima decenijama organizovano žive, Romi se sve češće prinudno raseljavaju, bez namere nadležnih za sistemskim rešenjima problema.

Samo je život koji podrazumeva utopijsko humani život

Đokica Jovanović

Profesor sociologije Đokica Jovanović, je jednan od čelnika Udruženja predsednika skupštine stanara iz Niša, sa kojim smo razgovarali o njihovom dosadašnjem angažovanju, organizaciji i i metodama delovanja , zatim povezivanjem sa sličnim inicijativama u zemlji, osnivanju Gradskog veća u senci i nedavnoj najavi formiranja Zadruge.

Građani “prestonice siromaštva” u odbrani egzistencijalnog minimuma

Južna Srbija i njen najveći grad Niš se suočavaju s konkretnim posledicama tranzicije: opštom nezaposlenošću i sve većim troškovima života, ali i živim građanskim otporom. Kada se u ovakvim socijalnim prilikama pre više od godinu dana na Nišlije sručio i neosnovano, višestruko uvećan račun za grejanje, građani i građanke mahom starije generacije krenuli su da se spontano okupljaju u vidu protesta ispred gradske Toplane.​

Politika stanovanja

arhitektura

​Stanovanje je​ ​uvek u direktnoj vezi sa ​​pitanjem​ ​odnosa između rada i kapitala. Za​ ​razliku od socijalističkog perioda gde je pravo na stan bila ustavom zagarantovana​ ​obaveza i deo zakonodavstva – čime je rešeno stambeno pitanje velikog dela​ ​populacije, danas se ​​ono predstavlja kao individualna potreba koja se reguliše na tržitu.

Život na ivici u „gospodskom“ Beogradu

Zlata Vuksanović Macura među retkim je arhitektama koje zaokuplja problematika stanovanja siromašnih. Dok je njen praktični angažman vezan za stanovanje aktuelno ugroženih grupa, teorijska istraživanja posvetila je međuratnom periodu u Beogradu. Ipak, kako i sama kaže, ove dve oblasti njenog interesovanja međusobno se prožimaju.

Lokalne samouprave: izneverena subsidijarnost

Učestvovanje stanovništva u donošenju političkih odluka i rešavanju ekonomskih i drugih problema svoje lokalne zajednice strukturno je onemogućeno. Realne političke efekte koje su radnici i radnice nekada imali kapitalizam je nadomestio retorikom u kojoj se participacija građana postavlja kao temeljna stvar demokratije. Međutim, stvarno učestvovanje je omogućeno samo lokalnoj eliti koja radi za dobrobit kapitala a ne građana.

Neizdrživa utopija

Juče su aktivisti inicijative „Ne da(vi)mo Beograd“ izveli protestnu akciju na konferenciji „Uputstva za humani grad“ na Mikser festivalu okačivši transparent pod nazivom „Beograd na vodi prevara“. Aktivisti su kritikovali učešće gradskog arhitekte na ovom programu i zahtevali su njegovu ostavku. Paradoksalno, time je ovogodišnji poziv festivala na prepoznavanje “svoje tačke pucanja” dobio zanimljiv obrt. Ovom prilikom prenosimo tekst povodom prošlogodišnjeg Mikser festivala koji govori o nemogućnosti pružanja bilo kakve “održive utopije” već isključivom nastavku “neizdržive” eskploatacije radnika, javnih dobara i fondova.

Da, može se!

Socijalni pokreti i organizacije u Španiji koji se bore protiv deložacija kreditno zaduženih stanovnika uspeli su poslednjih godina da angažuju veliki deo populacije ove zemlje. Uprkos uspesima u odbrani velikog broja ugroženih, aktivistički rad nije dovoljan za sistemske reforme. Skorašnji izbori u Španiji bi mogli pokazati da li postoje političke snage koje bi u saradnji sa novim društvenim pokretima donele te promene.

Franak – skoro pa savršen

Bankarski službenici

Veliki broj građana Srbije ima sve veći problem sa otplatom bankarskih kredita u švajcarskim francima. Država ne želi da interveniše u ovom slučaju pravdajući se da nema mogućnost uticaja na svetske finansijske tokove i svaljujući krivicu isključivo na dužnike. Ipak, država izostankom intervencije svesno staje na stranu banaka koje ostvaruju ekstraprofit na račun njenih građana.