Javna rasprava o Nacrtu izmena ZOSOV je opstruirana, kaže potpredsednik NSPRS

Nacrt izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV), koji su opozicione stranke ocenile kao neprihvatljiv i osvetnički prema pobunjenim učenicima i nastavnicima, danas se našao na tribini u okviru javne rasprave – koja nije bila tako javna, za Mašinu navodi Nikola Ćurčin, potpredsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije (NSPRS).
Ministarstva u Nemanjinoj

Izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV) donose brojne izmene koje se tiču autonomije škola, prava učenika na udruživanje, sastav i ovlašćenja saveta roditelja, uslove za razrešenje članova školskih odbora, mogućnost prinudnog premeštaja učenika kaznenom merom i status licenciranja nastavnika, direktora i sekretara škola.

Tribina o predloženom Nacrtu zakona održana je jutors, 5. avgusta u Velikoj sali Ustavnog suda u ul. Nemanjina br. 22-26 u Beogradu. U postupku pripreme Zakona, Ministarstvo prosvete sprovodi javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koja će se održati u periodu od 3. do 23. avgusta 2026. godine.

Pristup je bio ograničen zbog mesta u sali, a kako potpredsednik NSPRS Nikola Ćurčin kaže, poziv je otvoren u ponedeljak i već do utorka ujutro nije bilo mesta.

Kada su došli zainteresovani, među kojima je bio i Ćurčin, ministar prosvete Dejan Vuk Stanković im je, prema navodma našeg sagovornika, u pratnji obezbeđenja rekao da u salu ne mogu da uđu sa telefonima zbog eventualnih „zloupotreba“. Zatim je, kaže Ćurčin, pristup zabranjen i novinarima, ali je nakon kraće rasprave omogućen – ali ne svima.

„To je jedan primer pokušaja opstrukcije javne rasprave“, navodi Ćurčin i dodaje da se ministar ponašao kao da je u pitanju stručni skup. Potpredsednik NSPRS podseća da se javna rasprava vodi po zakonu Republike Srbije i da onemogućavanje ljudima da uđu i selektivno odobravanje nije u skladu sa činjenicom da je današnja rasprava bila u sklopu javne rasprave.

„Mi smo u tom trenutku odustali. Prosto, po tim uslovima nismo hteli da uđemo u salu. To je zaista ponižavajuće“, kaže Ćurčin.

Sagovornik Mašine dodaje da je bilo pitanja o tome da li će javne rasprave biti održane u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, što je inače praksa. Odgovor nisu dobili. Sa druge strane, rečeno im je da će rasprave biti održane u Narodnoj skupštini i na sednici Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo.

Represivne mere prema učenicima, roditeljima i prosvetnim radnicima

Upitali smo potpredsednika NSPRS i zašto misli da se javna rasprava onemogućava.

„Zato što oni znaju da je to što su stavili (u Nacrt) protiv kvaliteta obrazovanja. Nešto što oni hoće da provuku su stvari koji su represivne mere prema učenicima, nastavnicima i isključivanje roditelja iz školskog života“, ističe Ćurčin.

„Ovo je zakon za sve građane Republike Srbije s obzirom da je ovde u pitanju obrazovanje u kome učestvuju milioni građana ove zemlje, kao učenici, roditelji, zaposleni i tako dalje.

Ćurčin zaključuje da javna rasprava nije dobra volja ministra, već obaveza.

Detaljnije o merama, koje Ćurčin ocenjuje kao represivne, pročitajte na Mašini. Kako smo ranije pisali, Zeleno-levi front upozorio je da predložene izmene ZOSOV predstavljaju ozbiljan udar na autonomiju škola, demokratsko upravljanje obrazovnim sistemom i prava svih koji u njemu učestvuju. Poslanik Stranke slobode i pravde, Peđa Mitrović saopštio je da se zakon „gura ispod žita“, uoči najavljenih izbora, te da je jasno da nije reč o reformi obrazovanja, već o „nastavku osvete“ prema školama, nastavnicima i učenicima koji su protestovali.

A.G.A.