Oboren je svetski rekord – u dugovanju
Globalni dug je narastao na rekordnih 164 hiljada milijardi dolara, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.
Globalni dug je narastao na rekordnih 164 hiljada milijardi dolara, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.
Tumačenja uzroka cenzure i/ili autocenzure u medijima retko idu dalje od pitanja uređivačke politike – slično korupciji, medijska nesloboda predstavlja se kao usud, moralno posrnuće trenutno aktuelnih ovih ili onih političara, urednika, novinara… Ono što uporno izostaje, makar iz dominantnog javnog diskursa, jeste priča o uslovima u kojima ljudi ne samo rade već i žive. Da li pitanje slobode uključuje i probleme neplaćenog rada, organizovanja radnog/slobodnog vremena, mogućnosti i podsticanje učešća u borbi za poboljšanje sopstvene pozicije – ko može sebi da priušti da bude „slobodan“?
Sporne su mogućnosti i domet aktuelnog načina sindikalnog organizovanja. Međutim, čak i u postojećim zakonskim okvirima možemo zamisliti drugačije delovanje sindikata.
Nakon što se suočio s tim da se posao i uslovi rada razlikuju od onoga što oglašeno od strane poslodavca, poštanski radnik iz Srbije je odlučio da napusti posao u Pošti Slovenije.
Višegodišnji trud vlade da otima novac siromašnih napokon je pohvaljen od Međunarodnog monetarnog fonda. Zadovoljstvo saradnjom je tolika da su se vlada i MMF, umesto očekivanog razilaženja, odlučili za „čuvarkuću“.
Vesti o političkom delovanju na lokalnom nivou ne dopiru često do šire javnosti. Pogotovo ako je u pitanju organizovanje ljudi izvan etabliranih političkih partija, a zarad borbe za kvalitetniji život u sredini u kojoj žive.
Korporativni zagrljaj guši sposobnost medija da štite javni interes. Alternativa je da novinarstvo postane javno dobro.
Mnogobrojne su preprepeke na putu ka uspešnom sindikalnom organizovanju radnica i radnika u medijima. Njihovo prevazilaženje je neophodno kako zarad boljeg ekonomskog i profesionalnog položaja novinara, tako i zarad kvalitetnog informisanja o temama od presudnog značaja za položaj radništva.
Novi Sporazum koji su potpisali ministri rada Srbije i Slovenije, a koji čeka svoju ratifikaciju u Skupštini, dodatno će ugroziti, već težak, položaj hiljada ljudi koji odlaze na rad u Sloveniju. Tekst ovog sporazuma još uvek nije dostupan na srpskom jeziku, a da li će javnost imati uvid u njega pre ratifikacije nije poznato.
Proces pristupanja EU iziskuje 5,5 milijardi evra ulaganja u oblast voda. Uprkos veličini problema, pre svega u zaštiti i prečišćavanju, na delu je sistemska nebriga prema ovom važnom prirodnom resursu.
Juče je u Beogradu održan okrugli sto „Sindikati u minskom polju politike“, na kojem su učestvovali predstavnici i predstavnice sindikata, medija, političkih partija, ali i drugih političkih organizacija.
Slučaj RT Kragujevac je tipičan primer medijske politike u Srbiji. Povlačenjem države iz vlasništva u medijima ne samo da je položaj novinara postao nesigurniji, već se i drastično smanjio prostor za nekomercijalne sadržaje od značaja za lokalne zajednice.
U Beogradu je održan prvi protest radnica i radnika Pošte Srbije koji je jedan u nizu najavljenih do kraja meseca.
Danas je u Novom Sadu održan jednosatni štrajk upozorenja radnika Javnog gradskog saobraćajnog preduzeća (JGSP). Nezadovoljni niskim platama i lošim uslovima za rad, radnici najavljuju mogućnost potpune obustave rada ukoliko dogovori sa predstavnicima grada ne uspeju.
Talas štrajkova i sindikalnih aktivnosti u Kragujevcu se nastavlja. Vlast i dalje zanemaruje interese radnika.
Površno tretiranje radnopravnih pitanja u medijima stvara dojam da je loš položaj radnika eksces koji je rezultat nesavesnog ponašanja poslodavca.
Juče je održan skup podrške otpuštenim radnicama Turističko-sportske organizacije iz Prokuplja.
Istraživanje koje je tokom prethodne godine sprovedeno u Srbiji iznosi podatke o jako teškim uslovima rada u tekstilnoj i obućarskoj industriji i preporučuje platu od 652 evra kao minimum za dostojanstven život.
Firme povezane s ljudima bliskim predsedniku Aleksandru Vučiću zarađuju milione izgradnjom ekološki neprihvatljivih mini hidroelektrana i prodajom struje po skupljim cenama.
Deo predavača i istraživača na oko šezdeset britanskih univerziteta, uključujući i one najstarije i najuticajnije, poput Oksforda, Kembridža, Bristola, Eksetera i Imperijal koledža u Londonu stupilo je u dvonedeljnu obustavu rada.
Dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, Dr Ratko Ristić, se protivi projektu izgradnje minihidroelektrana na Staroj planini.