Zbor medicinskih radnika Srbije osuđuje zloupotrebu vozila hitne pomoći
Medicinski radnici izražavaju negodovanje i zbog toga što je Informer objavio identitet građana povređenih u Novom Sadu.
Medicinski radnici izražavaju negodovanje i zbog toga što je Informer objavio identitet građana povređenih u Novom Sadu.
U Žagubici je 10. aprila održan protest protiv rudnika zlata, projekta kanadske kompanije Dundee koji podržavaju lokalna samouprava i država.
U novoj epizodi podkasta Devojka iz predgrađa autorka Slavica Trifunović je, o akušerskom nasilju, razgovarala sa psihoterapeutkinjom Slađanom Đorđević i advokatkinjom Jelenom Stanković, jednom od autorki izveštaja „Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama“.
Arnaldo Otegi je generalni koordinator baskijskog EH bildu, koji ujedinjuje različite sektore i stranke levice. Četvrti gost serije razgovora „Susreti sa levicom“ govorio je o minimumu za revolucionarni program, o potrebi za drugačijom Evropom i neophodnosti da se više sarađuje na levici.
Hajnc Birbaum (Heinz Bierbaum), predsednik stranke Evropske levice (EL) u intervjuu u okviru serije razgovora „Susreti sa levicom“ govori o ekonomskoj kao i društvenoj krizi sistema ali i o novom strateškom dokumentu Evropske levice.
Katja Kipling (Katja Kippling), su-predsedavajuća nemačkom partijom Levica (Die Linke), bila je druga gošća serije razgovora „Susreti sa levicom“, tokom kojeg se najviše fokusirala na politike EU.
Katarina Martins, nacionalna koordinatorka Levog bloka (Bloco de Esquerda) iz Portugala u intervjuu u okviru serije razgovora „Susreti sa levicom“ predlaže formiranje evropskog Fonda za oporavak od 1,5 milijarde evra koji bi bio direktno finansiran od Evropske centralne banke. Martins predlaže i stvaranje saveza perifernih ekonomija, kakva je i portugalska, između ostalog i oko zahteva za restruktuiranje javnog duga.
Ove godine se obeležava stogodišnjica od osnivanja Komunističke partije Jugoslavije. Partija je osnovana na Kongresu ujedinjenja socijaldemokratskih partija i organizacija koji je održan u Beogradu od 20. do 23. aprila 1919. godine pod nazivom Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Već sledeće godine usvojen je i prvi program Partije, a ime je promenjeno u Komunistička partija … Read more
Privatizacija društvene i državne svojine započeta je još krajem osamdesetih godina. Od tada, privatizovano je više hiljada preduzeća, što je za posledicu imalo rast nejednakosti i nezaposlenosti, propadanje domaće industrije, pad životnog standarda i povećavanje broja nesigurnih i slabo plaćenih poslova.
Radnički štrajkovi nisu retka pojava, kako u Srbiji, tako i u regionu. Pitanje uloge sindikata, to jest, njihov odnos prema radnicima i radnicama u štrajku, a onda i prema poslodavcima, ključno je za radničku borbu. Dok su u Jugoslaviji krajem osamdesetih godina radnički sindikati neretko predstavljani kao ispostava političkih interesa partije, u Srbiji je pozicija sindikata spram radničkih štrajkova takođe protivrečna, ali na drugačiji način.
Pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, pravo na abortus, pravo na javnu brigu o deci, pravo na mogućnost izbora da li ćemo imati decu, kada i koliko, deo su ženskih reproduktivnih prava. U reakcionarnom zaokretu kome danas svedočimo, borba za kontrolu ženskog tela se nastavlja.
Pravdajući se potrebom za povećanjem procenta dobijene električne energije iz obnovljivih izvora energije, država omogućava i podstiče izgradnju velikog broja derivacionih mini hidro-elektrana. Time se zapravo uništava veliki broj rečnih tokova u Srbiji, a sa njima i ekosistemi koje te reke stvaraju dok se dovodi u pitanje i opstanak i razvoj zajednica koje oko tih prostora žive. Ipak, ovaj napad na zajedničke vodne resurse nije ostao bez odgovora.
Veliki broj umetnica i umetnika se nalazi u teškom radnom i materijalnom položaju. Usled nemara države i lokalnih samouprava, pre svega grada Beograda, umetnice i umetnici koji imaju status „samostalnog umetnika“ su opterećeni dugovima prema Poreskoj upravi koje nisu oni napravili. Tako ovi ljudi imaju problema sa primanjem honorara za svoj rad pošto su u stalnom strahu od narastajućih kamata dugovanja, niti mogu da regulišu zdravstveno i penziono osiguranje.
Vesti o političkom delovanju na lokalnom nivou ne dopiru često do šire javnosti. Pogotovo ako je u pitanju organizovanje ljudi izvan etabliranih političkih partija, a zarad borbe za kvalitetniji život u sredini u kojoj žive.
Prisilna iseljenja ljudi iz njihovih domova su omogućena zakonskim regulativama koje dostupnost stambenog prostora čine sve težim velikom broju društvenih grupa. Ujedno, isti zakoni omogućavaju bogaćenje pojedinaca koji na različite načine koriste svoje pozicije kako bi došli u posed nekretnina osiromašenog dela stanovništva koje je pritisnuto pretnjom deložacije.
Tokom trećeg dana konferencije „Povratak utopije 2“ održano je predavanje Sem Gindina „Ponovno promišljanje sindikata“.
Panel diskusija „Organizovanje u medijima“ održana je trećeg dana konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije. Pogledajte video snimak ovog razgovora.
Godine požrtvovanog treniranja i materijalnih ulaganja najveći broj fudbalera neće dovesti do slave i visokih zarada u velikim klubovima. Osim toga, zahtevi savremenog profesionalnog fudbala radni vek igrača čine veoma kratkim, pa tako fudbaleri prosečno prestaju sa profesionalnim angažmanima u trideset i petoj godini života. Za mnoge koji u karijeri nisu uspeli da zarade i uštede velike cifre, dalji rad i život mogu da budu veoma nesigurni.
Tokom drugog dana konferencije „Povratak utopije 2“ održano je predavanje „Venecuela – aktuelne debate unutar latinoameričke levice“.
O „mogućnostima organizovanja prekarnih radnika i radnica“ govorilo se u okviru istoimene panel desikusije na drugom danu konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije. Pogledajte snimak tog razgovora.
Na udaru restriktivnih mera štednje i neoliberalnih politika našli su se i oni koji su završili svoj radni vek tokom koga su odvajali za mirnu starost. Penzionerima i penzionerkama se narušavaju prava, životni standard i opšti uslovi egzistencije već dve pune decenije – zakonima, uredbama i otimanjem.