Društvo

Potrebno je očuvati i ojačati GSP, smatraju predstavnici opozicije

Ovih dana svedočimo nastavku privatizacije javnog prevoza u Beogradu. Predstavnici Zeleno levog fronta i stranke Zajedno sa kojima smo razgovarali veruju da je potrebno jačanje GSP-a nasuprot aktuelnoj politici vlasti, ali i ulaganja u revitalizaciju i širenje šinskog prevoza.
javni prevoz u beogradu gsp

Trenutno upravljanje poslovima glavnog grada kroz Privremeni organ Grada Beograda izgleda sasvim odgovara vladajućoj stranci koja ima većinu u ovom telu ali i manje kontrole koju bi vršila Skupština i pozornost javnosti. Aleksandar Šapić tako nesmetano sprovodi privatizacijsku politiku SNS-a iako bi bilo očekivano da se za neke važne odluke sačeka izlazak iz trenutnog VD stanja u gradskoj upravi.

Održavanje i unapređenje javnog prevoza u Beogradu izgleda nisu dovoljno značajni za Šapića pa je tako kroz Privremeni organ progurao još jednu odluku kojom se zadaje veliki udarac javnom prevozniku GSP-u i dodatno pogoduje privatnicima. Na red za privatizaciju su došle linije iz poteza 100 i 700, kao i u prethodnim slučajevima privatizovanja gradskih linija korisnici ovih linija nemaju previše razloga da se nadaju boljoj ili sigurnijoj usluzi prevoza.

O potencijalnim rešenjima za održavanje i poboljšanje javnog prevoza u glavnom gradu Srbije smo razgovarali sa predstavnicima stranke Zeleno levi front i stranke Zajedno, koji su i u prethodnom periodu izlazili sa konkretnim predlozima i kritikama poteza aktuelne vlasti u Beogradu.

„Zeleno levi front smatra da je neophodno očuvati GSP, jer privatni prevoznici nemaju motivaciju da održavaju kvalitet voznog parka niti im je primarni interes zadovoljstvo korisnika, već profit i pređeni kilometri. Grad na taj način teže može da utiče na kvalitet voznog parka, a i dovodi sebe u zavisan položaj od privatnih prevoznika, koji u nekom trenuku mogu da počnu da diktiraju uslove i podižu svoje cene, jer grad neće moći lako da ih zameni“, kaže za Mašinu Zoran Bukvić, koordinator za saobraćaj ZLF-a.

Naš sagovornik smatra da bi privatnicima mogle da se prepuste striktno prigradske linije, koje povezuju udaljenije gradske opštine kao što su Lazarevac, Mladenovac, Sopot i Obrenovac, kao i podavalska mesta.

U ZLF-u smatraju i da javni prevoz treba da se unapredi i tako što će se tramvajska mreža proširiti, ali i „provući“ kroz centralno gradsko jezgro.

Sa ovim su saglasni i u beogradskom odboru stranke Zajedno čiji je Tim za saobraćaj, predvođen saobraćajnim inženjerom i međunarodnim ekspertom za saobraćaj, Dragomirom Lukićem, izneo sveobuhvatne planove za rešavanje saobraćajnih izazova u Beogradu.

„Naš plan podrazumeva proširenje tramvajske mreže na Novi Beograd, Zemun, Cerak, Veliki Mokri Lug, Makiš, Ada Huju, Karaburmu i druge delove grada, kao i vraćanje ukinutih trolejbuskih linija, nabavku električnih vozila, zamenu dizel motora u autobusima kao i zabranu transporta opasnih materija kroz vračarski tunel“, pojašnjava za Mašinu Đorđe Miketić predsednik grafskog odbora stranke Zajedno.

Inače, u stranci Zajedno smatraju da je potrebno ojačati javno saobraćajno preduzeće GSP – sve autobuske linije vratiti pod okrilje ovog preduzeća čime će se smanjiti korupcija, a podići bezbednost i kvalitet javnog saobraćaja.

Foto: Marko Rupena / Kamerades
Foto: Marko Rupena / Kamerades

Rešenje za saobraćajni kolaps Beograda je hitna revitalizacija BG voz-a

Za stranku Zajedno, hitne mere podrazumevaju prioritetno ulaganje u BG voz i šinske sisteme.

„Prioritet je hitna revitalizacija BG voza. Odmah pustiti linije do Pančeva, Pazove, a utrostručiti brojem polazaka iz Lazarevca i Mladenovca“, kaže Miketić koji dodaje i da je smer ka Pančevu spreman pošto je nova pruga urađena pre pet godina. „Ali BG voz ne saobraća da bi se sačuvao monopol privatnog prevoznika Pantransport-a, finansijera SNS-a“, tvrdi Miketić.

Tim stranke Zajedno predlaže i produženje koloseka BG voza kroz već izgrađene tunele „Karaburma“ i produžetak linija BG voza do Karaburme, Višnjice i Mirijeva.

I Zoran Bukvić iz ZLF-a smatra da je potrebno investirati u BG voz, odnosno kupiti nove kompozicije, „grubo između 30 – 40 kom i obnoviti opremu, i naravno izgraditi metro“.

„Do izgradnje metroa, neophodno je javnom prevozu dati prednost kroz širenje mreže žutih traka/tramvajskih baštica, ali je možda potrebno ići i na naplatu prolaska automobila kroz centar, koncipiranu tako da veće vozilo plaća više. U EU su trenutno popularne low emission zones, ali mislim da bi se to ovde percipiralo kao mera usmerena protiv siromašnijih slojeva“, kaže Bukvić za Mašinu.

Foto: Mašina

Kako finansirati javni prevoz

Pitanje finansiranja javnog prevoza je ključno za njegovo održavanje i unapređenje, naši sagovornici imaju donekle slične poglede na rešenje ovog problema. Progresivne zamisli se vode time da se obezbedi stalno finansiranje ali i mogućnost ulaganja bez naplate karata od građana kao krajnjih korisnika, odnosno da javni prevoz bude besplatan za sve kategorije korisnika.

„Dugoročno rešenje trenutnog stanja vidimo u promeni načina finasiranja javnog prevoza“, kaže nam Bukvić koji dodaje i da je ZLF pripremio manju studiju o ovom pitanju koju će uskoro prezentovati javnosti.

„Ideja je da se javni prevoz u Beogradu finansira kroz neku vrstu ekološke takse koju bi plaćali poslodavci, u skladu sa visinom zarada zaposlenih“, pojašnjava Bukvić.

Sličan model primenjuju se već u Francuskoj (Dankirk, Monpelje) ili u Talinu, što su primeri o kojima ste već mogli da čitate na Mašini.

U sličnom pravcu razmišljaju i u stranci Zajedno koja bi zagovarala formiranje javnog fonda GSP-a.

„U taj fond bi poslodavci direktno uplaćivali mesečne karte zaposlenih što bi ubrzo pokriolo 85% svih troškova ovog preduzeća a subvencionisanje iz budžeta bi se moglo prekinuti te bi Beograd mogao imati besplatan a kvalitetan i siguran javni prevoz za sve ostale kategorije građana“, rekao je Miketić za Mašinu.

„Da podvučemo, javni prevoz ne smemo posmatrati kao nužno zlo, već kao resurs koji se mora očuvati i unaprediti, a i sistem vrednosti mora biti takav da se ne dozvoljava da se korisnik javnog prevoza predstavlja kao gubitnik“, zaključuje Bukvić.

M.M.