Dušan Džamonja, Spomenik revoluciji, Kozara – Mrakovica, Bosna i Hercegovina, 1972; foto: Marko Krojač
[su_column size=”2/3″ center=”yes”]Fotografije mnogobrojnih spomenika posvećenih revoluciji i narodno-oslobodilačkoj borbi podignutih u periodu između 1945. i 1990. na teritoriji Socijalističke federativne republike Jugoslavije, kao deo dugogodišnjeg projekta Marka Krojača (Marc Schneider), umetnika, fotografa i aktiviste (iz Nemačke), aktuelizovani su kroz nedavno otvorenu izložbu „Ovde je metak ludovao“ u Uličnoj galeriji.
Ova spomen-obeležja, uglavnom podignuta na istorijskim mestima partizanske borbe i stradanja civila, u čijoj izgradnji je učestvovalo celokupno jugoslovensko stanovništvo, koja su pored memorijalne imala i svoju jasnu funkciju socijalizacije i edukacije, danas nam, i u svojoj disfunkcionalnosti, pomažu da nikad ne zaboravimo međunarodnu antifašističku borbu i socijalnu revoluciju. Izuzetno mali broj ovih spomenika danas zavređuje adekvatnu pažnju institucija novonastalih država nakon raspada Jugoslavije. Veliki broj je porušen u naletu kapitalističke restauracije dok preostali preživljavaju uglavnom na rubu interesovanja država i njihovih stručnih službi bivajući tako prepušteni zubu vremena.
U povodu Dana pobede nad fašizmom, a kontra istorijskom revizionizmu, nacionalizaciji i depolitizaciji antifašističke borbe, kao i akademskoj fetišizaciji njihove estetike, ovi monumentalni, smeli i impresivni spomenici revoluciji ne stoje samo kao simboli nekadašnjeg socijalizma, već i kao umetnički pokušaji imaginacije novog i drugačijeg društva sasvim suprotnog od današnjeg kapitalističkog. Oni su danas uznemirujući svedok za sve prisutnije antikomunističke, nacionalističke i totalitarne narative.[/su_column]
Miodrag Živković, Spomen park ustanka i revolucije, spomenik Savi Kovačeviću, Grahovo, Nikšić, Crna Gora, 1978; foto: Marko KrojačMiodrag Živković, Spomenik pobjede na Sutjesci, Tjentište; Bosna i Hercegovina, 1963-71; foto: Marko KrojačDušan Džamonja, Spomenik revolucije naroda Moslavine, Podgarić, Berek, Hrvatska, 1967; foto: Marko KrojačAna Bešlić and Jovanka Jeftanović, Spomenik streljanim partizanima, Zlatibor (Partizanske vode), Srbija, 1959-61; foto: Marko KrojačJordan Grabulovski i Iskra Grabulovska, Makedonium, Kruševo, Makedonija, 1974; foto: Marko KrojačBogdan Bogdanović, Mauzolej borbe i pobede, Čačak, Srbija, 1980; foto: Marko KrojačIvan Sabolić, Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, Bubanj, Niš, Srbija, 1960-4; foto: Marko KrojačVojin Bakić, Spomenik palim žrtvama na Dotrščini, skulptura u dolini grobova, Zagreb, Hrvatska, 1968; foto: Marko KrojačRajko Radović, Spomenik posvećen osnivanju Jugoslovenske ratne mornarice, Podgora, Makarska, Hrvatska, 1962; foto: Marko KrojačVojin Bakić, Spomenik Stjepan Filipovicu, Valjevo, Srbija, 1953-60; foto: Marko KrojačMiodrag Živković, Spomenik streljanim đacima, Kragujevac, Srbija, 1961; foto: Marko KrojačVojin Bakić, Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, Petrova gora, Hrvatska, 1982; foto: Marko KrojačVojin Stojić, Spomenik borcima Kosmajskog partizanskog odreda, Kosmaj, Beograd, Srbija, 1982; foto: Marko KrojačMiodrag Živković, Spomen kompleks Kadinjača, plato slobode, Kadinjača, Užice, Srbija, 1979; foto: Marko KrojačGligor Čemerski, Spomenik slobode, Kočani, Makedonija, 1975-77; foto: Marko KrojačBoris Kobeta, Spomenik Dražgoškoj bitki; autor skulptura boraca Stojan Batič, Dražgoše, Slovenija, 1977; foto: Marko KrojačSvetlana Radević, Spomenik palim borcima Lješanske nahije, Barutana, Podgorica, Crna Gora, 1974; foto: Marko KrojačBogdan Bogdanović, Spomenik žrtvama fašističkog terora, Jasenovac, Hrvatska, 1964; foto: Marko KrojačS. Jovanović, Spomenik borcima NOVJ palim u NOB, Selevac, Smederevska Palanka, Srbija, 19??; foto: Marko Krojač
Planirana izgradnja parka vojne tehnike na prostoru „Slobodišta“ izazvala je oštro protivljenje dela stručne javnosti, građanki i građana i opozicije u Kruševcu. Arhitekta i umetnik Andrej Josifovski Pijanista i odbornica pokreta SRCE Dušanka Milosavljević upozoravaju da se radovi odvijaju bez javne rasprave, uz brojne nedoumice oko dozvola i procedura, te da predloženi sadržaj nije primeren memorijalnom kompleksu koji je projektovao Bogdan Bogdanović.
U momentu u kom su institucije, umetnost i obrazovanje pod ogromnim pritiskom i pretnjom, nagrada „Borka Pavićević“ za javni gest pripala je kolektivima i pojedincima koji su bili deo borbe za artikulaciju novih termina umetnosti i kulture otpora kao društvene forme akcije i organizacije u odbrani javnog dobra. Među nominovanima su bili rektort Univerziteta u Beogradu, Ne:Bitef, Arhiv javnih skupva i drugi, a nagrada je pripala umetnici Biljani Đurđević, Vladanu Joleru i Stevanu Kojiću.
U nedelju, 7. juna u 18 časova u Dvorani Kulturnog centra Beograda će se održati projekcija filma o ekološkoj aktivistkinji i borkinji za ženska prava, Petri Keli. Nakon filma će biti održan i razgovor.
Izložba „Nadrealizam na papiru: Oko u divljem stanju“, koja po prvi put u Srbiji predstavlja izuzetan izbor radova na papiru povezanih sa nadrealizmom i njegovim razvojem tokom 20. veka, biće otvorena 10. juna u 19 časova u Francuskom institutu u Beogradu. Postavka će biti dostupna publici do 10. jula.
Planirana finansijska sredstva za Oktobarski salon ove godine umanjena su četiri puta u odnosu na prethodna, a organizatorima iz Kulturnog centra Beograda dat rok od nepuna četiri meseca da pripreme naredno izdanje ove manifestacije od javnog značaja. U otvorenom pismu, zaposleni u Kulturnom centru Beograda ukazuju na obezvređivanje savremenog stvaralštva, sve lošije uslove rada i odusustvo dijaloga sa nadležnim institucijama.
Predstavljanje knjige „U zoru revolucije. Marksističko obrazovanje u Kraljevini Jugoslaviji“ autora Aleksandra Matkovića održaće se večeras od 19 časova u Muzuju Vojvodine u Novom Sadu. O knjizi će govoriti član Srpske akademije nauka i umetnosti Alpar Lošonac, iz Instituta za noviju istoriju Srbije Sanja Petrović Todosijević, sa Pedagoškog fakulteta u Somboru Mihael Antolović i autor knjige Aleksandar Matković.
Mladi u Srbiji svakodnevno više proveravaju informacije nego njihovi vršnjaci u regionu, pokazuje studija „Sledeća generacija – Šta znamo: Mis/dezinformacije na Zapadnom Balkanu“. Generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) Milica Borjanić za Mašinu navodi da mladi godinama unazad nemaju poverenja u medije, da su dezinformacije u domaćim medijima česte i da su zbog toga mladi skeptični prema medijskom sadržaju koji do njih dolazi.