Šta ćemo sa Ukrajinom? Leva, desna, leva… Ili 10. maj ili kraj
Šta bi bilo pravedno rešenje ove surove tragedije, opravdano se pitaju milioni već i milijarde ljudi?
Šta bi bilo pravedno rešenje ove surove tragedije, opravdano se pitaju milioni već i milijarde ljudi?
Bes koji izbija u protestima protiv Rio Tinta je pravedan, ali bilo bi moguće postaviti drugačije zahteve.
„Mnogi ne mogu da razumeju ekonomski sistem koji sada ne funkcioniše za sve veći broj Amerikanaca, i onda se okreću teorijama zavere da bi dobili ikakvo objašnjenje.“
Šta bi jedan pisar poput onog iz pripovetke Turgenjeva danas zabeležio u svojoj beležnici i kako bi se danas moglo odgovoriti na pitanje Černiševskog „Šta da se radi?“ da bi se traumatični događaji seksualnog nasilja, poput slučaja silovanja u privatnoj školi glume, pokušali šire i dublje društveno sagledati.
Sve prisutnija pojava širenja različitih teorija zavera, naročito na društvenim mrežama, protiv 5G mreže, vakcinacije, koronavirusa, neretko dolazi i od ljudi koji su visokoobrazovani ali istovremeno i sistemski odbačeni iz „demokratskog“ zapadnog sveta. U ofanzivnoj borbi kapitalističkih režima protiv širokih slojeva stanovništva, u klopci buržoaske koruptivne države, lako se sklizne u sujeverje, ili kontinuiranu paniku.
Kako bi se što preciznije sagledalo u kom se to tačno pravcu kreće Muzej savremene umetnosti – a imajući u vidu nastavak situacije „vanrednog stanja“ ponovnim imenovanjem vršioca dužnosti na čelu ove intitucije, mimo zakonskih procedura, uz političku samovolju i ignorisanje struke – nije nevažno dati još jedan pogled na nedavno završenu izložbu „Čistač“, Marine Abramović, za koju je izdvojen budžet čija je visina skoro istovetna godišnjem budžetu Muzeja savremene umetnosti.
Krajem jula ove godine, petnaestogodišnja Aleksandra je ubijena u mestu Karakal u južnoj Rumuniji. Činjenica da je tri puta pozivala policiju kojoj je trebalo devetnaest sati da locira poziv i stigne na mesto ubistva izazvala je šok i ogorčenje širom Rumunije, ali i uputila na ozbiljnost korupcije državih aparata, te katastrofalni učinak kapitalizma na periferiji Evrope.
Da li danas možemo govoriti o buržoaskoj propagandi i kako dolazi do fašizacije društva? U četiri nastavka ovog teksta Nebojša Milikić analizira diskurs savremenih medija i njegove političke implikacije na društvo.
Da li danas možemo govoriti o buržoaskoj propagandi i kako dolazi do fašizacije društva? U četiri nastavka ovog teksta Nebojša Milikić analizira diskurs savremenih medija i njegove političke implikacije na društvo.
Da li danas možemo govoriti o buržoaskoj propagandi i kako dolazi do fašizacije društva? U četiri nastavka ovog teksta Nebojša Milikić analizira diskurs savremenih medija i njegove političke implikacije na društvo.