Zakon o obnovi prirode u EU donesen nakon više meseci zastoja
Cilj Zakona je da se do 2030. obnovi 20% kopnenih i morskih površina, a do 2050. svi ekosistemi u EU kojima je potrebna obnova.
Portal Mašina / kategorija Energetika
Cilj Zakona je da se do 2030. obnovi 20% kopnenih i morskih površina, a do 2050. svi ekosistemi u EU kojima je potrebna obnova.
Izostanak ozbiljne javne rasprave o uvođenju nuklearne energije u srpski energetski miks može imati dalekosežne posledice. Poput dovođenja u vezu Milorada Grčića, nekadašnjeg direktora eletroprivrede, sa predsednikom Međunarodne agencije za atomsku energiju, a u vezi sa eventualnom konverzijom obrenovačkih termoelektrana u nuklearne.
Istraživanje zlata i bakra u Zaječaru je dovelo do izlivanja podzemnih voda iz istražne bušotine u okolini banje Nikoličevo – na šta je lokalna inicijativa za zaštitu prirode upozoravala kao moguću opasnost.
U Srbiji intenzivno raste interesovanje za dobijanje statusa kupca proizvođača električne energije i do sada je sklopljeno oko 3.400 ugovora sa građanima, firmama i ustanovama, dok je u procesu obrade za priključenje fotonaponskih sistema još oko 2.000 potencijalnih prozjumera, javlja Energija Balkana.
„Ako se kamenolom otvori, za nas života nema. Ovo iz očaja radimo“, kažu građani.
Organizacija „Beograd u pokretu“ poručuje da glavni grad treba da bude predvodnik u održim upravljanju resursima i to koristeći strugani asfalt.
Seriju razgovora „U istoj vatri – energetsko siromaštvo i zelena tranzicija“ Ministarstvo prostora nastavlja prikazom iskustva dve solarne elektrane u Srbiji, preprekama i mogućnostima za širu implementaciju kao korak ka smanjenju energetskog siromaštva.
Protest koji je prvobitno trebalo da se održi 4. aprila ispred zgrade RTS-a biće održan 13. aprila u 19 časova.
Uprkos obavezama da smanje ulaganja u fosilna goriva, najbogatijih 19 zemalja sveta i EU su uložile skoro 150 milijardi evra u razvoj industrije nafte, uglja i zemnog gasa.
Aktivisti su se u četvrtak obratili akcionarima na skupštini Rio Tinta i održali protestne akcije u Beogradu i Jadru.
Zvaničnici navode da će za mesec dana biti potpisan memorandum o razumevanju sa „svim nadležnim institucijama, organima i organizacijama“ koji se bave nuklearnom energijom.
Aktivista Mlavske vojske Ivan Milosavljević Buki za Mašinu komentariše da i predstavnici lokalnih vlasti smatraju da je požar na Crnom vrhu podmetnut, a skreće pažnju i na to da je vatra gorela i na lokaciji planiranoj za drugi vetropark u Homolju.
Održana je završna konferencija u okviru projekta „Civilno društvo za energetsku tranziciju: Uključi se!“ koji RERI i BOŠ uz pomoć Britanske ambasade u Beogradu sprovode od kraja 2022. godine.
Aleksandar Vučić sve glasnije priča o nuklearnoj energiji, posetio je i samit na kojem su i neki upućeniji ljudi o tome govorili. Predsednik sada već zagovara i konkretna rešanja za koja ne znamo gde je i ko i kako odlučio da su adekvatna za Srbiju, a ono što izostaje je diskusija i informacije o mogućnostima, dometima i cenama malih nuklearnih reaktora.
Organizacije za zaštitu životne sredine kažu da nova regulativa dereguliše postojeću legislativu u oblasti zaštite životne sredine, umanjuje prava stanovništava pogođenih projektima iskopavanja i ne uzima u obzir ekonomske modele koji su alternativa modelu rasta.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je za potrebe veštačenja u krivičnom sporu protiv investitora MHE Zvonce ustanovio da u jednom delu Rakitske reke više nema potočnog raka i potočne pastrmke.
Mladi ljudi treba da znaju šta se dešava i šta ih čeka – a i da odluče koja je njihova uloga u odnosu na klimatske promene, poručuju iz BOŠ-a.
Firma-naslednica Rokfelerovog Standard Oila tužila je dve grupe akcionara koje zahtevaju brže smanjivanje emisije štetnih gasova.
EU mora da ojača pravila zaštite prirode koja se odnose na razvoj energetske infrastrukture u skladu sa Ugovorom o energetskoj zajednici, pozvalo je u zajedničkom pismu 36 organizacija civilnog društva.
Iz Lokalnog odgovora podsećaju na to da je istraživanje o energetskom siromaštvu koje je svojevremeno sprovela RES Fondacija pokazalo da većina domaćinstava u Valjevu nije u mogućnosti da investira u poboljšanje energetske efikasnosti svojih domova koje bi moglo da smanji emisije štetnih materija i zagađenje vazduha.
Emisije gasova sa efektom staklene bašte nastale tokom prva dva meseca rata u Gazi su bile veće od godišnjeg ugljeničnog otiska više od 20 klimatski najranjivijih zemalja sveta, otkriva novo istraživanje koje prenosi Gardijan.