Novinarke protiv nasilja: na TV Hepiju nedopustivo dovođenje u pitanje prava žena u Srbiji na abortus

Skorašnji slučajevi pretnji novinarki „Blica“ preko društvenih mreža koja je izveštavala o slučaju Milutina Jeličića Jutke u vezi sa seksualnim uznemiravanjem Marije Lukić, te slučaj emisije na TV „Hepiju“ u kojoj je javnost namerno dovedena u zabludu kada je reč o temi abortusa, predstavljaju pokušaj da se dovedu u pitanje stečena prava žena u Srbiji, navedeno je u saopštenju „Novinarki bez nasilja“.

Ko su i šta rade radnici i radnice na internetu?

Od sredine oktobra kada je Poreska uprava najavila oporezivanje prihoda iz inostranstva u javnosti se vodi diskusija o ovom problemu. Iz vlasti se često mogu čuti priče o tome kako ti ljudi dobro zarađuju i da je red i da plate porez. Sami frilenseri organizovani u Inicijativi radnika na interneru su izneli svoje priče koje ne govore o lagodnom životu već o teškom, nesigurnom i slabo plaćenom poslu preko interneta.

Sloboda izražavanja u vreme vanrednog stanja: zadiranje u suštinu prava na informisanje

Nezavisno udruženje novinara Srbije je objavilo izveštaj „Sloboda izražavanja i medijski pluralizam u vreme vanrednog stanja (Refleksija na aktivnosti iz Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23)“, u kome se navodi da je tokom vanrednog stanja postojao porast napada na novinare i novinarke i donet niz propisa koji su imali direktan uticaj na rad novinara.

Radnici na internetu: „najveći dužnici u državi bezbrižno ne uplaćuju porez godinama“

Radnici i radnice na internetu, koji su se organizovali nakon najava Poreske uprave da će početi oporezivanje prihoda iz inostranstva, reagovali su na izjave ministra finansija Siniše Malog. Frilenseri pozivaju ministra, Vladu i poreznike da poštuju zakone i ne naplaćuju poreze selektivno te da posebnu pažnju obrate na one grupe čiji je radni i materijalni položaj sve jedno ugrožen tokom epidemije koronavirusa.

Pobeda tekstilnih radnica u Rumuniji: menadžment mora da isplati zakinute zarade

Mreža Klin Klouz Kempejn (Clean Clothes Campaign – CCC) saopštila je da je uspela da nekoliko velikih brendova prisili na hitno delovanje u jednoj od rumunskih fabrika u kojima se proizvodi njihova odeća. Menadžment rumunske fabrike „Taneks“ mora da radnicima isplati zarade koje nisu isplatili na početku panemije.

Da li zaista želimo da budemo srećni?

U našem duboko kriznom vremenu teško je oteti se utisku da se nesreća ustalila kao normalno stanje bivanja čoveka u svetu, te da je u najmanju ruku besmisleno da se uopšte pitamo o mogućnosti sreće. Ipak, odustajanjem od tog pitanja odustajemo li, zapravo, od jednog dubinski društvenog i solidarnog impulsa u nama, propuštamo li mogućnost jedne delotvorne politike sreće?

Desničarski skup protiv izbeglica i odgovor levice

Nekoliko desetina pristalica „Narodne patrole“ okupilo se juče u parku kod Ekonomskog fakulteta u Beogradu u okviru najavljene akcije „čišćenja parka“. U znaku solidarnosti s izbeglicama i protiv rasizma levičarske i nevladine organizacije su organizovali „Čaj solidarnosti“ u isto vreme na istom mestu. Skup je obezbeđivao veliki broj pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, II deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama, poput novoustanovljenog obeležavanja 21. oktobra, godišnjice streljanja u Kragujevcu, kao „Dana sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu“.
Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, I deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama. Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

„Decu vam ne damo“, ali ni nasilne očeve? Protest pokreta „Živim za Srbiju“

Na protestu „Decu vam ne damo“ u organizaciji pokreta „Živim za Srbiju“ koji je održan subotu 17. oktobra ispred zgrade Predsedništva iznet je niz stavova koji govore protiv imunizacije stanovništva i nošenja zaštitnih maski ali i protiv delovanja centara za socijalni rad.