Pogoršanje statusa za 220 radnika komunalnih preduzeća u Kragujevcu saopštava Samostalni sindikat

U otvorenom pismu upućenom ministarki Dariji Kisić Tepavčević Savez samostalnih sindikata Kragujevca saopštava da je pogoršan status oko 220 radnika koji su radili preko agencija za iznajmljivanje radnika u dva najveća komunalna preduzeća u Kragujevcu. Oni će sada biti angažovani preko ugovora o privremeno-povremenim poslovima čime se njihove zarade prosečno umanjuju za oko 9.000 dinara.

Kolektivno pregovaranje i definisanje pojma zaposlenog najbitniji za sindikate u predstojećim izmenama Zakona o radu

radnik na radnom mestu

Proces donošenja novog Zakona o radu, makar zvanično, još uvek nije počeo. Iako još nisu dobili zvanične pozive za učešće u radnim grupama sindikati iznose svoje strepnje i očekivanja od budućeš uređenja ovog značajnog zakonskog dokumenta.

Više od 200 miliona radnika i radnica je učestvovalo u generalnom štrajku u Indiji

Široka koalicija radničkih, poljoprivrednih, studentskih i feminističkih organizacija i deset sindikalnih centrala organizovala je prethodnog četvrtka i petka „najveći štrajk u istoriji“ u kojem je učestvovalo više od 200 miliona ljudi. Štrajk je organizovan kako bi se skrenula pažnja na napade na prava radništva i poljoprivrednika koje sprovodi desničarska vlada. Pored prekida rada u preduzećima širom Indije, u većim gradovima su organizovai i protesti koji su naišli na policijsku represiju.

Od lanca ishrane do lanca odgovornosti: globalna kampanja za dostojanstvene plate u tekstilnoj industriji

Radnice i radnici u tekstilnoj industriji su među onima koji najviše trpe posledice aktuelne zdravstvene i ekonomske krize širom sveta. Mreža Clean Clothes Campaign pokrenula je globalnu kampanju pod nazivom #PayYourWorkers da bi podržala stotine hiljada radnika širom sveta koji rade u izuzetno nesigurnim uslovima.

Rio Tinto u Srbiji: privatizacija prirodnog bogatstva, onemogućavanje održivog razvoja

U lozničkom kraju je održan treći protest protiv rudnika litijuma koji u Jadru namerava da otvori britansko-australijska kompanija Rio Tinto. Više stotina građana protestovalo je 27. oktobra u Brezjaku, ispred predstavništva druge po veličini rudarske korporacije na svetu, koja planira da eksploatiše nalazišta svetske klase – i, kako tvrde stručnjaci i aktivisti, uništi sve oko sebe. Njihovu zabrinutost povećava nespremnost kompanije da javnost informiše o projektu i sa lokalnom zajednicom pregovara o njegovim detaljima, kao i primeri razornog delovanja Rio Tinta širom sveta.

Ko su i šta rade radnici i radnice na internetu?

Od sredine oktobra kada je Poreska uprava najavila oporezivanje prihoda iz inostranstva u javnosti se vodi diskusija o ovom problemu. Iz vlasti se često mogu čuti priče o tome kako ti ljudi dobro zarađuju i da je red i da plate porez. Sami frilenseri organizovani u Inicijativi radnika na interneru su izneli svoje priče koje ne govore o lagodnom životu već o teškom, nesigurnom i slabo plaćenom poslu preko interneta.

Radnici na internetu: „najveći dužnici u državi bezbrižno ne uplaćuju porez godinama“

Radnici i radnice na internetu, koji su se organizovali nakon najava Poreske uprave da će početi oporezivanje prihoda iz inostranstva, reagovali su na izjave ministra finansija Siniše Malog. Frilenseri pozivaju ministra, Vladu i poreznike da poštuju zakone i ne naplaćuju poreze selektivno te da posebnu pažnju obrate na one grupe čiji je radni i materijalni položaj sve jedno ugrožen tokom epidemije koronavirusa.

Pobeda tekstilnih radnica u Rumuniji: menadžment mora da isplati zakinute zarade

Mreža Klin Klouz Kempejn (Clean Clothes Campaign – CCC) saopštila je da je uspela da nekoliko velikih brendova prisili na hitno delovanje u jednoj od rumunskih fabrika u kojima se proizvodi njihova odeća. Menadžment rumunske fabrike „Taneks“ mora da radnicima isplati zarade koje nisu isplatili na početku panemije.

Predsednik sindikalne omladine: „Moja prva plata“ nosi poruku da će ovde uvek biti jeftine radne snage

Ovaj program je samo brzi pokušaj amortizacije nezaposlenosti usled pandemije koji sa sobom nosi poruku da će ovde uvek biti jeftine radne snage, a ne sistemsko rešenje koje će zadovoljiti potrebe mladih za socijalnom sigurnošću, podrškom i dostojanstvenim radom