Surogat materinstvo: materice na raskršću kapitalizma i patrijarhata

Najava legalizacije surogat materinstva izazvala je brojne reakcije – s jedne strane, opšte oduševljenje onih koji na drugi način ne mogu da imaju biološko potomstvo, a s druge, nezadovoljstvo feministkinja koje upozororavaju da je ova forma asistirane reprodukcije eksploatacija ženskih tela i trgovina decom. Surogat materinstvo nije fenomen koji nastaje u društvenom vakuumu, te je neophodno kritički ga promišljati u okviru neoliberalnog patrijarhalnog konteksta u kome živimo, uvažavajući ženska ljudska prava da slobodno, van bilo kakve prinude, pa i ekonomske, odlučuju o svojim telima.

Migrantske borbe u začaranom krugu: proterivanja i mobilna zajednička dobra

Zapadne sile migrantskoj krizi prilaze u skladu s vlastitom istorijom kolonijalnog nasilja. Umesto prihvatanja i pružanja uslova za život, finansiraju kampove i kaveze za migrante u balkanskim i severnoafričkim zemljama. Organizacije, grupe i pojedinke koje pomažu migrante rade to u sve težim uslovima, jer je na delu kriminalizacija solidarnosti.

Školska godina počinje uz štrajk dela prosvetnih radnika

Saobraćajni znak za školu

Prvi dan škole odvija se uz održavanje najavljenog štrajka u onim školama u kojima su zaposleni članovi i članice Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije. U tim školama časovi će biti skraćeni na 30 minuta, budući da skoro ništa od zahteva prosvetara nije ispunjeno iz Sporazuma o rešavanju spornih pitanja iz 2015.

Stalna kršenja ekonomskih i socijalnih prava u Srbiji – vlasti prikazuju alternativnu realnost

Račun za mere štednje ispostavljen je onima koji su najugroženiji – penzionerima, nezaposlenima i ženama u zdravstvu i prosveti. Odumiru zaštitna i socijalna funkcija države, dok se masovno krše radna prava, zaključak je autora istraživanja „Analiza stanja ekonomskih i socijalnih prava u Republici Srbiji“ Centra za dostojanstven rad, koje je podržao Međunarodni centar Olof Palme.

Ministar Đorđević najavio da minimalac ni sledeće dve godine neće dostići vrednost minimalne potrošačke korpe

Na poslednjoj, juče održanoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora oko minimalne cene rada. Prema najavama ministra rada, Zorana Đorđevića, do kompromisnog dogovora između predstavnika reprezentativnih sindikata, poslodavaca i vlade bi moglo uskoro da dođe, međutim minimalac će ostati ispod vrednosti minimalne potrošačke korpe.

Poljoprivreda u kleštima niskih cena

Niske otkupne cene i ovog leta veliki broj poljoprivrednika ostavljaju u dilemi o daljem nastavku proizvodnje. Međutim, iako se nesrazmera između njihovog uloženog rada i ostvarene dobiti predstavlja kao uticaj tržišta, jasno je da se to tržište kroji po meri moćnijih igrača koji su obilato subvencionisani što razvijenim državama donosi više koristi.

Treba li braniti Muzej na Ušću? O javnom konkursu za izbor direktora Muzeja i drugim problemima

Fotografija sa (ne)izložbe "Šta se dogodilo sa Muzejom savremene umetnosti" (2012); Foto: Vladimir Jerić Vlidi

Nakon više od deset godina od kada je zgrada Muzeja savremene umetnosti na Ušću bila zatvorena za javnost, Muzej je, uprkos trenutnoj dostupnosti – i dalje u okolnostima „vanrednog stanja“ – na to ponajviše ukazuje mesecima unazad nezavršeni konkurs za novog direktora te institucije. Konkurs čija je nedovršenost zataškana.

Na današnji dan počeo je štrajk u fabrici Zastava oružje

Na današnji dan 1996. godine počeo je štrajk u fabrici Zastava namenski proizvodi, danas Zastava oružje. Radnici su štrajk počeli zbog neslaganja sa rukovodstvom fabrike i loše ekonomske situacije u državi. Štrajk je predvodio sindikat ove fabrike koji i danas predstavlja značajno mesto borbe za radnička prava u Srbiji. Jedan deo radnika je radikalizovao borbu … Read more

Frederik Rževski: Ukoliko muzika nije dosad promenila svet, to je samo zato što nije bila dovoljno dobra

Ljudi me povremeno pitaju može li muzika da promeni svet. Obično sam odgovarao ne, najverovatnije ne može, ali ukoliko ne delaš tako kao da može da promeni svet, najverovatnije nećeš pisati dobru muziku. Sada pak odgovaram: da, što da ne! I ukoliko nije dosad promenila svet, to je samo zato što nije bila dovoljno dobra.