Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, II deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama, poput novoustanovljenog obeležavanja 21. oktobra, godišnjice streljanja u Kragujevcu, kao „Dana sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu“.
Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, I deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama. Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Video: 100 godina Komunističke partije Jugoslavije

Ove godine se obeležava stogodišnjica od osnivanja Komunističke partije Jugoslavije. Partija je osnovana na Kongresu ujedinjenja socijaldemokratskih partija i organizacija koji je održan u Beogradu od 20. do 23. aprila 1919. godine pod nazivom Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Već sledeće godine usvojen je i prvi program Partije, a ime je promenjeno u Komunistička partija … Read more

KPJ u NOB-u. Četiri teze za objašnjenje njenog uspeha

Ove godine se obeležava stogodišnjica od osnivanja Komunističke partije Jugoslavije. Specifična unutrašnja organizacija, povezivanje sa lokalnim problemima, iskustvo vojno-političkog organizovanja tokom Španskog rata, kao i praktikovanje emancipatorskih društvenih i političkih odnosa činili su KPJ jedinim relevantnim političkim faktorom u borbi protiv okupatora i fašizma.

9. maj, ko je koga pobedio i zašto?

Pitanja interpretacije i politike sećanja na Drugi svetski rat, antifašističke borbe i Pobede nad fašizmom, čini se da su – u jeku obeležavanja 9. maja i jubilarne 70. godišnjice – užarenija nego ikad. Ovakvoj atmosferi dodatno doprinosi dugo očekivani završetak procesa za rehabilitaciju Draže Mihailovića, koji će dodatno legitimizovati državni istorijski revizionizam, procese privatizacije, ali će omogućiti i da se jasnije uvide veze između kapitalizma i fašizma.